Demokratija i ljudska prava

Za Bosnu i Hercegovinu svih njenih građana

U vremenu izazova, demokratija i zaštita ljudskih prava zahtijevaju ne samo institucije, već i glasove građana. Ovaj tematski program Foruma okuplja ljude koji se zalažu za slobodu izražavanja, jednakopravnost i vladavinu prava—bez izuzetaka i izgovora.

Kroz razgovore, analize i lična svjedočanstva, otvaramo prostor za novu političku kulturu koja stavlja građanina u središte procesa. Cilj nije samo dijagnoza stanja, već traženje konkretnih puteva prema društvu u kojem su prava svih građana jednako poštovana.

BH dijaspora za demokratiju i ljudska prava

Zašto ova tema?

Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnim izazovima kada je riječ o demokratiji, pravima građana i društvenoj pravdi. Istovremeno, BH dijaspora u Skandinaviji živi u društvima koja demonstriraju funkcionalne modele demokratije, odgovornosti i zaštite ljudskih prava.

Zato kreiramo prostor da povežemo ta dva svijeta — i iskoristimo znanja, iskustva i resurse nordijskog društva za stvaranje konkretnog doprinosa demokratizaciji BiH.

Šta želimo postići?

  • Otvoriti dijalog, razmijeniti iskustva i razviti ideje o tome kako BH dijaspora može, kroz društveni angažman, uticati na stvaranje pravednijeg, uključivijeg i odgovornijeg društva u BiH
  • Podstaći kritičko promišljanje, jačati svijest o značaju demokratije i ljudskih prava
  • Motivisati učesnike da se aktivno uključe u lokalne i transnacionalne inicijative

Naša tematska sesija okuplja članove BH dijaspore u nordijskim zemljama, s ciljem da ih osnaži kao aktivne nosioce demokratskih vrijednosti i zaštitnike ljudskih prava — kako u zemljama u kojima žive, tako i u BiH.

Predavači

Odabirom ove tematske sesije, osiguravate prisustvo svim predavanjima.

Ključnim (keynote) predavanjima mogu prisustvovati svi učesnici BiH – Nordijskog Foruma.

KLJUČNO PREDAVANJE

KEYNOTE GOVORNICA 1

Preduslovi opstanka građanske BiH: Sprovođenje presuda Internacionalnog suda za ljudska prava u Strazburu kao preduslov građanske BiH

Azra Zornić

Profesorica sociologije, Aktivistkinja za ljudska prava

Azra Zornić je građanka Bosne i Hercegovine, profesorica sociologije u penziji i dugogodišnja borkinja za ljudska prava. Radila je u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, kao i u Human Rights Chamber-u i UNHCR-u tokom najtežih godina za ovu zemlju.

Godine 2005. podnijela je apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava protiv Bosne i Hercegovine, osporavajući diskriminaciju građana koji se ne žele izjašnjavati kao Bošnjak, Srbin ili Hrvat, već isključivo kao Bosanci i Hercegovci. U julu 2014. godine Sud je presudio u njenu korist — što je bila historijska odluka u borbi za jednakopravnost svih građana BiH.

KLJUČNO PREDAVANJE

KEYNOTE GOVORNIK 2

Preduslovi opstanka građanske BiH

Miro Lazović

Predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine od 1992. do 1996.

Rođen u Ljubuškom 1954.  Zvanje diplomirani sociolog stekao je na Fakultetu Političkih Nauka u Sarajevu. 1988. godine izabran je za predsjednika Općinskog Komiteta SK Vogošća, a 1989. godine za člana Centralnog Komiteta SK BiH i člana predsjedništva SK BiH SDP.

Na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima 1990. godine, sa liste SDP BiH, izabran je u Skupštinu Republike BiH, gdje je obavljao funkciju šefa poslaničkog kluba SDP BiH. U decembru 1992. godine, od strane Predsjedništva R BiH, imenovan je na funkciju predsjednika Skupštine R BiH, na kojoj je bio do oktobra 1996. godine.

Kao član Skupštine R BiH i šef Kluba SDP-a, dao je značajan doprinos u donošenju Odluke o raspisivanju referenduma za nezavisnost BiH. Kao član mirovne delegacije ispred RBIH učestvovao je na svim mirovnim pregovorima o BiH, od  Vance-Owenovog plana u Ženevi 1992.  i  Owen-Stoletnbergovog plana 1993. godine te Washingtonskog sporazuma 1994. godine, kada je stvorena F BiH. Također, bio je i aktivni učesnik bh. delegacije tokom postizanja Daytonskog mirovnog sporazuma u SAD-u 1995. godine. U svim ovim pregovorima zastupao je cjelovitost države i ravnopravnost naroda i građana.

Njegov politički i ideološki put, od prvih dana do danas, nije mijenjan. To je put očuvanja države BiH i njena izgradnja kao građanske i sekularne države punih ljudskih prava i sloboda na cijelom njenom prostoru. Odlukom Općinskog vijeća Bihaća 2013. godine, Miro Lazović je proglašen „Počasnim građaninom grada Bihaća“.

Dženan Čišija

Švedski političar

O predavaču

Izabran je za člana Riksdaga (švedskog parlamenta) u septembru 2022. godine. Predstavlja izbornu jedinicu općine Göteborg. Povezan je sa Socijaldemokratama.

Dragan Bursać

BH novinar i književnik, prof. Filozofije i sociologije

O predavaču

Od 1998. godine se bavi novinarstvom. Redovan je kolumnista na Al Jazeera Balkans i portalima Radio Sarajevo, Autonomija (Vojvodina) i Caffe del Montenegro (Crna Gora).

Bibliografija:

  • PTSP Spomenar (Sarajevo, Samouprava 2018)
  • Čekajući Dylan Doga u Srebrenici (Sarajevo, Art Rabic 2022)
  • Žuta Kabanica (Sarajevo, Art Rabic 2024)

Izabrane nagrade i priznanja:

  • Godišnja nagrada UNICEF-a za poseban novinarski doprinos promociji i zaštiti prava djeteta (2013)
  • Novinarska nagrada Srdjan Aleksić za kontinuirano izvještavanje o marginalizovanim grupama i razvoju društveno odgovornog novinarstva (2014)
  • Priznanje za novinarski doprinos informisanju i promociji ciljeva održivog razvoja u Bosni i Hercegovini od Ujedinjenih nacije Bosne i Hercegovine (2017)
  • Godišnja nagrada Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) (2021)
  • Priznanje za hrabre novinare iz Jugoistočne Evrope za njihov izvanredan rad i doprinos demokratiji, vladavini prava i slobodi medija u regionu od Njemačke asocijacije za Jugoistočnu Evropu (2021)
  • Plaketa Vijeće Kongresa Bošnjačkih Intelektualaca- za promoviju koncepta BH društva kao društva zajedničkih vrijednosti (2023)
  • Novinarska Nagrada Nino Ćatić- Biti Novinar (2024)

Amela Isanović

Nastavnica bosanskog jezika

O predavačici

Rođena je 1973. godine u Zvorniku. Tokom studija u Tuzli, završila je drugi ciklus studija s temom iz povijesti bosanskog jezika, fokusirajući se na bosanične natpise na stećcima. Od 2003. godine aktivno se bavi metodikom nastave, s posebnim interesom za kreativne i interaktivne pristupe, uključujući lutkarstvo u obrazovne i terapeutske svrhe.

Objavila je više knjiga za djecu i odrasle, inspirisanih bosanskohercegovačkom historijom i velikanima, te stručnu literaturu. Održala je brojne radionice i seminare u BiH i inostranstvu, a njena predavanja su zapažena u Evropi i SAD-u, gdje radi na afirmaciji bosanskog jezika i kulture.

Od 2016. godine živi u Geteborgu, gdje predaje bosanski jezik. Piše kolumne, priče, poeziju i lutkarske scenarije, a za svoj književni rad nagrađena je više puta.iše detalja

Ahmed Husagić

Predsjednik udruženja Pokret Snaga Domovine

O predavaču

Završio je studije u Austriji, Fakultet za Političke nauke,  specijalizacija međunarodni odnosi i austrijska politika. Dugo je društveno i politički aktivan, od studentskih udruženja do aktivnosti u socijaldemokratskoj partiji Austrije.

Kancelaru Austrije je bio savjetnik za integraciju. Sada je i predsjednik udruženja Pokret Snaga Domovine koji je ujedinio mnoge organizacije i aktiviste u EU.

Satko Mujagić

Savez logoraša BiH u Švedskoj

O predavaču

Bivši je logoraš Omarske i Manjače, magistar prava, aktivan po pitanju podrške povratnicima i suočavanja s prošlošću.

Hazim Bašić

Redovni profesor na Mašinskom fakultetu, UNSA

O predavaču

Uskoro više detalja

Selveta Hrustić

Šefica odjela u Upravi obrazovanja, Područje gradskog jezičkog centra, Grad Geteborg

O predavačici

Sevleta Hrustić rođena je 1963. godine u Bijeljini, gdje je prije ratnih dešavanja predavala engleski jezik i književnost u osnovnim i srednjim školama. Od 1992. godine živi i radi u Švedskoj.

Svoje obrazovanje nastavila je u Göteborgu, gdje je završila studij švedskog jezika kao drugog jezika, kao i specijalistički studij za rukovodioce obrazovnih i pedagoških ustanova. Profesionalno je bila angažovana kao nastavnica bosanskog jezika, a značajan doprinos dala je obrazovnoj zajednici organizovanjem sedam stručnih konferencija za nastavnike bosanskog jezika u Švedskoj, u saradnji sa Zavodom za školstvo Kraljevine Švedske. Istovremeno je obavljala i funkciju glavne urednice, prve pedagoske webb stranice za nastavnike bosanskog jezika „Tema Modersmål Bosniska”.

Pored toga, predavala je na Univerzitetu Högskolan Väst u Trollhättanu, gdje je bila zaduzena za predmete iz oblasti švedskog kao drugog jezika, migracija i doseljeništva. Aktivno je učestvovala u obrazovanju i integraciji doseljenika u švedsko društvo kroz brojne seminare i strucna predavanja na tu temu.

Već skoro dvije decenije obavlja funkciju šefice u Centru za jezike u Göteborgu, gdje svojim znanjem i iskustvom, doprinosi unapređenju jezičke i pedagoške prakse.

Rinko Golubović

Novinar

O predavaču

Počeo raditi na Radio Sarajevu 1969. godine, a ubrzo i na TV Sarajevo kao spiker, voditelj, saradnik i urednik sve do 1995. godine. Svojevremeno od strane Instituta za jezik u Beogradu proglašen jednim od najboljih deset govornika našeg jezika. Bio veoma uspješan voditelj i koscenarista kviza Put u središte znanja  TV Sarajevo 1985., 1986. i 1987. godine. Od 1996. do 2000. osnivač, urednik i voditelj radio programa Alfa u Vancouveru u Kanadi. Od 2000. do 2009. godine urednik i voditelj na Radio Slobodna Europa u Sarajevu. Od 2009. do 2015. urednik na kantonalnoj TV Sarajevo. Za vrijeme duge karijere okušao se u gotovo svim oblastima novinarstva. Danas se bavi naracijom dokumentarnih filmova te edukacijom mladih kadrova u novinarstvu i šire, s akcentom na promociji bogatstva maternjeg jezika.

Dženita Abaza

Švedska političarka i komunalna vijećnica u Kalmaru

O predavačici

Dženita Abaza je švedska političarka i komunalna vijećnica u Kalmaru iz redova Socijaldemokratske partije. Došla je u Švedsku kao izbjeglica. U Kalmaru je izgradila svoj život kroz obrazovanje, predan rad i političko angažovanje, čime je postala važna i prepoznatljiva figura u lokalnoj zajednici.

U svom političkom djelovanju Dženita Abaza je naročito fokusirana na integraciju, obrazovanje, socijalnu pravdu i jednakost. Aktivno se zalaže za:

  • Integraciju i raznolikost – promovisanje inkluzivnog društva u kojem svi građani, bez obzira na porijeklo, imaju jednake šanse i mogućnosti za napredak.
  • Obrazovanje – ističe značaj kvalitetnog obrazovanja za svu djecu i mlade, posebno za one iz ranjivih i marginalizovanih grupa, kao ključ za ravnopravan pristup društvenim resursima.
  • Socijalnu pravdu i javne usluge – radi na poboljšanju zdravstvene zaštite, dostupnosti stanovanja i društvene podrške, s ciljem da se izgradi pravednija i sigurnija lokalna zajednica.

Zbog svog ličnog iskustva, ali i političkog angažmana, postala je uzor mnogima, posebno mladim imigrantima i ženama, koje u njenoj životnoj priči prepoznaju mogućnost uspjeha kroz obrazovanje, rad i društveni angažman. Njena prisutnost u politici naglašava značaj različitih perspektiva i iskustava u donošenju odluka koje se tiču cijele zajednice.

Kroz svoj rad Dženita Abaza je doprinijela da Kalmar postane inkluzivnija, otvorenija i pravednija općina. Istovremeno je pokazala da političko predstavljanje ljudi različitog porijekla ima ključnu ulogu u razvoju održive i ravnopravne zajednice. Time je stekla reputaciju inspirativne i snažne političke ličnosti u švedskoj politici.

Narcisa Jonsson

20 kruna za čovjeka

O predavačici

Rođena u Sarajevu  1965, živi u Västeråsu od 1993. Zaposlena u Saab AB kao direktor za poslovni razvoj internacionalnih operacija.

Amra Zaklan

20 kruna za čovjeka, novinarka

O predavačici

Ima više od 10 godina iskustva u televizijskom novinarstvu i uredničkom radu, sa preko 50 osoba pod njenom vođstvu u menadžmentu, mentorstvu i treningu. Također, ima više od 5 godina iskustva u vođenju projekata u oblasti obnovljivih izvora energije, kombinujući stručnost u medijima, timskom vođenju i održivim tehnologijama. Radi kao šefica odjela u Asteri Facility Solutions.

Dženita Abaza

Švedska političarka i komunalna vijećnica u Kalmaru

O predavačici

Dženita Abaza je švedska političarka i komunalna vijećnica u Kalmaru iz redova Socijaldemokratske partije. Došla je u Švedsku kao izbjeglica. U Kalmaru je izgradila svoj život kroz obrazovanje, predan rad i političko angažovanje, čime je postala važna i prepoznatljiva figura u lokalnoj zajednici.

U svom političkom djelovanju Dženita Abaza je naročito fokusirana na integraciju, obrazovanje, socijalnu pravdu i jednakost. Aktivno se zalaže za:

  • Integraciju i raznolikost – promovisanje inkluzivnog društva u kojem svi građani, bez obzira na porijeklo, imaju jednake šanse i mogućnosti za napredak.
  • Obrazovanje – ističe značaj kvalitetnog obrazovanja za svu djecu i mlade, posebno za one iz ranjivih i marginalizovanih grupa, kao ključ za ravnopravan pristup društvenim resursima.
  • Socijalnu pravdu i javne usluge – radi na poboljšanju zdravstvene zaštite, dostupnosti stanovanja i društvene podrške, s ciljem da se izgradi pravednija i sigurnija lokalna zajednica.

Zbog svog ličnog iskustva, ali i političkog angažmana, postala je uzor mnogima, posebno mladim imigrantima i ženama, koje u njenoj životnoj priči prepoznaju mogućnost uspjeha kroz obrazovanje, rad i društveni angažman. Njena prisutnost u politici naglašava značaj različitih perspektiva i iskustava u donošenju odluka koje se tiču cijele zajednice.

Kroz svoj rad Dženita Abaza je doprinijela da Kalmar postane inkluzivnija, otvorenija i pravednija općina. Istovremeno je pokazala da političko predstavljanje ljudi različitog porijekla ima ključnu ulogu u razvoju održive i ravnopravne zajednice. Time je stekla reputaciju inspirativne i snažne političke ličnosti u švedskoj politici.

Lista svih predavača će biti kontinuirano ažurirana. Za više informacija pišite nam na: bihnordijskiforum@gmail.com

Organizatori i saradnici

Medijski pokrovitelj

GENERALNI SPONZORI

PREMIUM SPONZORI

SPONZORI